• Prva pasivna poslovna zgrada u RH

    Tvrtka Rudan je primjenila znanje vlastitih inženjera i najbolje primjere iz prakse kako bi postigla A+ energetski razred u ovoj zgradi čiju inovativnost upotpunjuje moderna arhitektura.

    Zgrada Rudan
  • ESCO tvrtka

    Realizaciju prvog ESCO projekta u RH započela je upravo tvrtka Rudan 2000. godine.

    Više informacija

    ESCO projekti
  • Energo Monitor

    Energo Monitor je računalno-poslovni sustav za energetski učinkovito praćenje potrošnje vode i energenata a kojeg su razvili djelatnici tvrtke.

    Više informacija

    Energo Monitor
  • Energetska učinkovitost

    Energetska učinkovitost se nametnula kao jedna od najvažnijih tema u hrvatskom ali i svjetskom gospodarstvu. Tvrtka Rudan ima dugogodišnje iskustvo provedbe projekata energetske učinkovitosti u raznim sektorima.

    Više informacija

    Energetska učinkovitost

Prenosimo članak iz Jutarnjeg lista – Graciano Rudan: Klijentima sam dosad uštedio 400 mil. kuna”

Upravo su u Istri izgradili prvu hrvatsku pasivnu poslovnu zgradu, s energetskim razredom A+, čije će otvaranje biti početkom listopada ove godine. Tvrtki Rudan, koja je u zgradu uložila 13 milijuna kuna, ona če služiti i kao poslovno-edukacijski centar za uštedu energije, mjesto gdje će se razvijati ESCO poslovni modeli (Energy Service Company) te Aquacontrol, sustav daljinskog nadzora potrošnje vode.

Manji računi

Direktor i vlasnik žminjske tvrtke Graciano Rudan tvrdi da je dosad klijentima uštedio 400 milijuna kuna te da su mogućnosti uštede energije u Hrvatske velike, a dobar dio može se ostvariti bez ulaganja novca ustanova ili tvrtki. Već se 14 godina time bavi i klijentima smanjuje troškove režija, nudeći im usluge od najjednostavnijih sustava do preuzimanja upravljanja infrastrukturom za vrijeme trajanja ESCO projekta. Unatoč tome što projekata nema mnogog, pa državi prijete penali jer se prema EU obavezala na povećanje energetske učinkovitosti javnih zgrada, Rudan nalazi poslove i samo je ove godine zaposlio 12 radnika. Njegov poslovni model je jednostavan: klijenti ne ulažu nego to radi tvrtka Rudan, a svoje usluge naplaćuje iz ostvarenih ušteda. Neke su bolnice već provele ESCO projekte uštede vode poput KB-a Sveti Duh u Zagrebu, OB Varaždin i OB Dubrovnik, ali su to bolnice koje su u vlasništvu županija. Kod državnih bolnica postoji ogroman potencijal.

Ekspert za vodu

Zadnjih šest godina pokušavamo provesti projekt u nekim o njih, ali bezuspješno. Model su prepoznala sva hrvatska brodogradilišta, veliki broj hotelskih kuća, najpoznatije hrvatske tvornice u vlasništvu privatnika ili inozemnih ulagača te veliki broj objekata koji koriste vodu, nabraja Rudan. Potencijal ušteda u javnom sektoru je, kaže, veći od tri milijarde kuna. Od toga se više od dvije milijarde kuna odnose samo na uštedu vode – toliko je naime razlika podignute i isporučene vode u komunalnim poduzećima koja su u vlasništvu gradova i općina. Međutim, na vodi ne bude samo komunalna poduzeća. Velike gubitke bilježe i objekti u državnom i javnom vlasništvu poput bolnica, vojarni i zgrada različite namjere. Potencijal uštede vode u tim objektima iznose više od 100 milijuna kuna godišnje. Primjerice, samo u bolnicama koje su u državnom vlasništvu, taj potencijal iznosi 15 milijuna kuna.

Nije obećavajuće

Radi se o novcu koji se baca. Taj bi se iznos mogao usmjeriti u neke druge, potrebnije svrhe. Hrvatska se u periodu do 2020. obvezala svake godine obnoviti minimum tri posto zgrada u svome vlasništvu, te bi do kraja 2015. Minimalno šest posto zgrada trebalo biti obnovljeno i energetski efikasno. U protivnom slijede penali koji će dodatno opterećivati ionako praznu državu blagajnu. Prema nekim izvorima, ti se penali mogu kretati i do 380 tisuća kuna dnevno, odnosno, nevjerojatnih 139 milijuna kuna godišnje. U ovom trenutku situacija nije obećavajuća, napominje Rudan.
Kako kaže, ESCO projekte u Hrvatskoj opterećuju brojni problemi i nelogičnosti, od toga da Zakon o javnoj nabavi nije prilagođen za provedbu takvih projekata pa sve do državnih agencija zaduženih za te projekte. Problem vezan uz javnu nabavu je što kod ovakvi projekata nije jasno radi li se o nabavi robe, radova ili usluge. ESCO projekti, naime, sadrže sve to.
Poseban je apsurd taj što se ne radi o novim zaduživanjima ili trošenju nečega što se ionako već plača. Prema našem mišljenju takvi projekti trebaju biti izuzeti od Zakona o javnoj nabavi. Njegova namjena je osigurati transparentno korištenje proračunskih sredstava, a kod ESCO projekta ta sredstva se već uvelike troše, naglašava.

Nejasni zakoni

Inače, zadnjom izmjenom Zakona o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji je pojam ESCO u potpunosti nestao, a zamijenio ga je pojam energetska učinkovitost. Zakon je, smatra Rudan, krajnje nejasan, od pojma energetske usluge i učinkovitosti pa sve do toga što spada u zgradarstvo ili kako treba izgledati ugovor o energetskom učinku. Posebno se to odnosi na ulogu Agencije za promet nekretninama, pa se ne zna jesu ili oni nadležni za vodu. U uredbi se spominju zgradastvo i javna rasvjeta, a pitka voda definitivno se spada u to.